Silicijumska dolina označava središte najsavremenije industrije. Ona je danas sinonim za tehnološku industriju, ali kada i kako je ova mala oblast Kalifornije postala centar tehnološkog sveta?

U južnom delu zalivskog područja San Franciska, u severnoj Kaliforniji, leži, ne baš prava dolina, ali jedna od oblasti sa najvećom koncentracijom “high-tech” kompanija na svetu.

Silicijumska dolina danas vredi skoro 3 triliona dolara, zahvaljujući kompanijama kao što su Apple, Google i Tesla. Ali nije uvek bilo ovako.

Transformacija područja se događala postepeno, i trajala je skoro 100 godina. Evo i kako.

Krajem 1800-tih, San Francisko postaje središte rane telegrafske i radio industrije a 1909., San Hose dom jednoj od prvih američkih radio stanica. Godine 1933., američka mornarica kupuje Moffett Field i čini ga glavnim čvorištem u ranim danima avionske industrije. Baš zbog toga, mnogi naučnici i istraživači su tada pronašli posao u tom području.

Samo par godina kasnije, 1939., William Hewlett i David Packard osnovali su Hewlett-Packard u Palo Altu, koji je izvorno napravio osciloskop. Zatim, tokom Drugog svetskog rata, HP pravi radarsku i artiljerijsku tehnologiju, a posle ‘ulazi na velika vrata’ kompjuterske tehnke i postaje ono što je danas – jedan od vodećih proizvođača na svetskom tržištu.
U ovom trenutku su, verovali ili ne, računari bili veličine sobe.

1940-ih, radeći u Bell Labs-u, William Shockley otrkiva tranzistor. Tranzistor nam je sada poznat kao procesor računara. Godine 1956. Shockley napušta Bell i osniva sopstvenu kompaniju – Shockley Semiconductor Labs. To je bila prva kompanija koja je proizvodila tranzistore iz silikona, a ne germanijuma.

Godine 1957. osam zaposlenih napušta ovu kompaniju i sklapa partnerstvo sa Shermanom Fairchildom da bi stvorili Fairchild Semiconductor. Početkom šezdesetih godina, Fairchild pomaže u izradi kompjuterskih komponenti za čuveni Apollo program. Nekoliko godina kasnije, mnogi od njih napuštaju Fairchild i započinju sopstveni biznis, odnosno otvaraju svoje kompanije, među kojima su i Gordon Moore i Robert Noyce (čiji je inače nadimak bio ‘gradonačelnik Silicijumske doline’). Oni su 1968. godine u Santa Clari osnovali, danas poznatu, kompaniju Intel.

Godine 1969. Stanford Research Institute je postao jedan od četiri čvora ARPANET-a. Arpanet je bio istraživački projekat američke vlade koji će ustvari postati internet. Godine 1970. Xerox je otvorio svoju PARC laboratoriju u Palo Altu. PARC je izumeo ranu tehniku računanja, uključujući i ethernet computing i grafički korisnički interfejs. Godine 1971. novinar Don Hoefler, svoj izveštaj o upravo ovoj industriji, naziva „SILICON VALLEY USA“, ime koje je tu i dan danas ostalo.

Sedamdesetih godina prošlog veka, kompanije kao što su Atari, Apple i Oracle su osnovane u toj oblasti. Osamdesetih godina prošlog veka, Silicijumska dolina je postala široko prihvaćeni centar računarske industrije. eBay, Yahoo, PayPal i Google samo su neke od kompanija koje su osnovane u ovoj oblasti tokom 1990-ih. Twitter, Uber i Tesla su im se pridružili u narednoj deceniji.

Neki su u poslednje vreme zabrinuti da Silicijumskoj dolini preti takozvani egzodus jer se neke od ovih firmi iseljavaju iz skupih primorskih gradova u one jeftinije kopnene, u potrazi za jeftinijim ‘’tlom’’. Primera radi, Google zapošljava više inženjera van Silicijumske doline nego u njoj, a mnogi kažu da, ako Google ne može da priušti Silicijumski dolinu, onda niko ne može.

I pored ovih, možda zabrinjavajućih informacija i podataka, rast tehnološke industrije u ovoj oblasti se nastavlja i dan danas.

Nekoliko zanimljivih činjenica o Silicijumskoj dolini:

  1. Trenutno, u ovom predelu, živi i radi oko 3,5 miliona ljudi.
  2. Zarada ove doline je do sada procenjena na nekih 260 milijardi dolara.
  3. Jedna kuća u Silicijumskoj dolini košta oko 2,8 miliona dolara.
  4. Ovde je nastao i Fejsbuk.
  5. Nekada se ova dolina zvala ‘’Dolina smrti’’ zbog panike koje je izazvalo mišljenje da će ljudi biti zamenjeni računarima.
  6. U njoj se nalazi oko 30 gradova i 5 univerziteta, uključujući i čuveni Stanford Univerzitet.
  7. Silicijumska dolina je dom najvećem broju milionera.