Svake godine, Skot Galovej (Scott Galloway), profesor marketinga na Poslovnoj školi Univerziteta u Njujorku, sumira u okviru jednočasovnog predavanja svoja tehnološka, poslovna i kulturna predviđanjima za naredni period.

Tako je prošle godine, govoreći o „Provokativnim predviđanjima o budućnosti tehnologija“, analizirao kako su se ostvarila njegova predviđanja iz 2021. godine, ispitivao tadašnje trendove poput Metaverzuma i geopolitike, te podelio svoju viziju najvećih prilika koje nas čekaju u bliskoj budućnosti.

Jedna od njih je veštačka inteligencija (artificial intelligence, AI), koju je Galovej ocenio kao „trajnu tehnologiju“, pozvajući se na akademska istraživanja, pre svega količinu citata o veštačkoj inteligenciji u akademskim časopisima u poslednje dve decenije.

Prema ovim podacima, krivulja učestalosti citiranja veštačke inteligencije u akademskim časopisima je vrlo slična onoj koju imaju mobilni telefoni i GPS u protekle tri decenije, a koja se gradila vrlo sporo i postojano, što ih čini najtrajnijim tehnologija poslednjih 30 godina.

Primera radi, priložio je akademska istraživanja i citate o Metaverzumu i kripto valutama koje su jedno vreme bile, kako je rekao, „vruće“ teme (dve/sedam godina), da bi nakon toga potpuno „zamrle“.

„Dakle, svako pominjanje u akademskim časopisima je poboljšano. Razmišljali smo, govorili i pisali o veštačkoj inteligenciji dugo vremena, istraživali je, nastavila je da se poboljšava, i ovo je, po mom mišljenju, zaista trajna tehnologija“, rekao je Galovej.

Iako na vrhuncu popularnosti, Galovej je istakao da se veštačka inteligencija istovremeno nalazi u „ciklusu širenja straha“, jer kao i kod svake nove tehnologije, pogotovo one koja za vrlo kratko vreme dostigne veliki broj korisnika (Open AI/ChatGPT milion korisnika za pet dana), mnogo je lakše uvideti negativne strane.

Ovo je uporedio s dolaznom automatizacije u auto-industriju, za koju se znalo da će  dovesti do otpuštanja velikog broja radnika iz fabrika, što se i dogodilo u kratkom roku, ali da je vremenom dovela i do porasta zapošljavanja uvođenjem novih proizvoda kao što su grejači auto-sedišta i radio uređaji.

„Mislim da će doći do uništavanja nekih poslova, mislim da će biti nekih sigurnosnih rizika, ali količina novih poslova i prilika unošenjem podataka o vašem zdravlju, vašim potrošačkim obrascima u ove modele dubokog učenja, doneće različite nove poslovne ideje“, naglasio je Galovej.

Zbog toga je prilično optimističan u vezi sa veštačkom inteligencijom i predviđa da će njena primena biti posebno dominantna ili viđena kao prava inovacija u oblasti mentalnog zdravlja, da će omogućiti veliki napredak u fitnesu, te da će planiranje putovanja učiniti lakšim, smanjujući vreme čekanja i poboljavajući bezbednost i sigurnost putovanja.

„Daj mi sjajan vikend sa šestoro prijateljica. Sve smo žene u tridesetim godinama, želimo da idemo u Meksiko, ovo je naša ekonomska klasa, ovo su naši prioriteti i kao povratnu informaciju izbaci plan puta, a zatim niz pitanja šta još mogu da odgovorim za vas, hoćete li da napravim rezervacije koje će biti potvrđene odmah, želite li da pošaljem imejlove vašim prijateljicama. Jednostavno, možete da vidite da će ovo postati vrlo zanimljivo veoma brzo u oblasti putovanja“, istakao je Gelovej.

Od privrednih grana za koje smatra da će veštačka inteligencija poremetiti, Galovej je izdvojio zdravstvo, jer je to, kako je objasnio, privredna grana koja je i najpodložnija poremećajima. Kao primer je uzeo američku zdravstvenu zaštitu, koju je opisao kao „skupu, ali lošu“, gde je svega 20 odsto korisnika zadovoljno svojim uslugama.

„Cene su rasle brže nego inflacija za 30 ili 40 godina, a samo jedan od pet korisnika je zadovoljan svojom zdravstvenom zaštitom. Trošimo 12.000 dolara ponaosob na zdravstvo, dok Australija troši manje od 5.000 dolara. A ipak, umiremo mnogo ranije, uglavnom zbog očaja, zavisnosti od opijata, suicida, gojaznosti. Razmislite koliko je to apsurdno. Imamo naciju koja troši mnogo više od drugih, a opet umire ranije i nije zadovoljna uslugom. Tako da je više reč o tome koliko je zapravo neka privredna grada podložna poremećajima, nego o samoj tehnologiji, što ćete te i uvideti. Da sam ekonomski subjekt s jakim sertifikatima i pristojnim profesionalnim opcijama, razmišljao bih gde će biti najveći dobitak u mom poslu i pokušao bih da se pozicioniram negde između veštačke inteligencije i zdravstvene zaštite. Unesete svoje vežbe, ishranu, evo samo mojih računa za kupovinu namirnica, ovde je moja aplikacija za fitnes, a ovo su moji laboratorijski nalazi krvi i želim da veštačka inteligencija počne da upravlja mojom zdravstvenom zaštitom, daje preporuke i pređe s aplikacije vođene odbranom od mogućih bolesti na onu vođenu poboljšavanjem zdravlja“, objasnio je Galovej.

Ipak, strah koji Galovej deli u vezi sa budućnošću veštačke inteligencije, jeste da će uticati na međuljudske odnose ili, kako je naglasio, da će mladi ulaziti „u niz veza sa niskim rizikom i niskom dobiti“.

„Ubeđivaću sebe da učim i ulažem tako što ću otići na sajt za kripto valute (Coinbase). Uveravaću sebe da sam politički angažovan jer koristim Tviter (Twitter/X). Uveravaću sebe da imam prijatelje, iako zapravo ne doživljavam pravo prijateljstvo. Mislim da će polako, ali sigurno, posebno mladići koji imaju vrlo malo prilika za uparivanje, jer je onlajn upoznavanje prilično konsolidovano, gde top pet muškaraca dobija 80 odsto prilika, ući u veze niskog rizika, lake odnose bez prepreka sa seks-botovima i veštačkom inteligencijom obučenim devojkama. Mislim da će nas to u konačnici, tokom vremena, učiniti depresivnima“, podvukao je Galovej.

On je naveo i da su depresivna stanja drastično porasla među tinejdžerima, na šta je uticala pojava društvenih mreža, a ne društvena distanca tokom pandemije kovida, kako se to verovalo, kao i da je u Sjedinjenim Američkim Državama jedna od tri tinejdžerke razmišljala o samoubistvu, dok je jedna od pet mladih LGBTQ osoba pokušala da se ubije. Takođe, priložio je i istraživanje koje je pokazalo da ukoliko pušimo kutiju cigareta na dan i imamo prijatelje, živećemo duže nego da uopšte ne pušimo i nemamo prijatelje.

“A danas, jedan od sedam muškaraca nema nijednog prijatelja. Razmislite o količini radosti, prosperiteta, osećaja sopstvene vrednosti, ali i smeha koji ste iskusili sa prijateljima, a jedan od sedam muškaraca u Americi nema nijednog prijatelja. Zato me brine da ćemo polako, ali sigurno, početi da zamenjujemo ljudski dodir i šta znači biti sisar, i odlučiti da je teško upoznavati ljude. Imati samopouzdanja da priđu nekome, da budu u romantičnoj vezi dok svoje partnerke čine da se osećaju sigurno, jesu veštine koje mladići ne razvijaju, pa će se okrenuti veštačkoj inteligenciji i polako, ali sigurno, izolovati se od ostatka sveta, što mislim da vodi ka depresiji. Volim ovaj citat ‘Šta je tuga, ako ne ljubav koja istrajava?’. To je lep način da se sažme ideja da tuga može biti izraz duboke ljubavi koja ne jenjava“, zaključio je Galovej.

Predavanje Skota Galoveja posetioci InspiraHub-a mogli su da pogledaju 10. januara, u sklopu programa „Hub bioskop: Dokumentarci u januaru“, tokom kojeg su se svake srede prikazivali zanimljivi dokumentarci nakon kojih je organizovana diskusija.

Osim ovog, posetioci su imali priliku da pogledaju i dokumentarni film „Minimalizam“ koji istražuje jednostavne živote minimalista iz svih sfera života, zatim „Naše potrošačko društvo“ koji se bavi potrošačkim društvom sagledavajući istoriju, filozofiju, psihologiju i sociologiju toga šta „potrošačko“ zapravo znači, i dokumentarac „Ekonomija sutrašnjice, AI revolucija, Megagradovi“ o nesigurnoj budućnosti, punoj izazova.